Svako ko se oprobao u mušičarenju na štuku zna da ono predstavlja izuzetan ribolovački doživljaj. A kako i ne bi kada ova vrsta iz roda Esox, predstavlja neprikosovenog predatora i borca vrijednog svakog poštovanja. Dovoljno je samo vidjeti njen izgled koji uliva protivniku strahopoštovanje. Štuka je gotovo nevidljiva za mogući plijen, kao i za svoje neprijatelje jer joj se šare i boja tijela izvanredno stapaju sa okolinom. Ona rijetko juri za hranom, već iznenada, brzinom svjetlosti, napada plijen kada on dopliva do nje. Obično su to bolesne, povrijeđene ribe i ribe većih gabarita. Štuka može narasti do 14-15 kilograma i dostići dužinu od 1,5 metar. U Crnoj Gori se štuka može mušičariti na Plavskom jezeru, gdje je jedino obitava kod nas, ali nešto malo je ima i u Limu.
Kada smo kod opreme, potrebno je da zbog veličine i težine strimera, kao i veličine štuke, da štap bude što jače klase, a najbolji bi bili oni iz klase #8 do #10 jer ćete se mnogo lakše izboriti u borbi sa kapitalnom ribom sa jakom opremom. Ovo ne znači da se klasom štapa #6 ne može uloviti neki manji primjerak ovog ribljeg predatora, već da će problem nastati kada zagrize veliki – kapitalni primjerak koji može potpuno uništiti našu kompletnu opremu, a da o nekom eventualnom ulovu takvog primjerka nema ni govora. Za početak nije potrebno da kupujete skupe štapove, samo provjerite da li su dovoljno izdržljivi, i da li kao što smo rekli, možemo bez problema sa njima zabaciti najteže i najveće strimere na željenu daljinu. Na tržištu se u ponudi mogu naći mušičarski štapovi namijenjeni baš za mušičarenje na štuku, raznih priznatih i „renomiranih” firmi. Dužina mušičarskog štapa je sledeća bitna komponenta kod kupovine i zavisi odakle ćete najčešće loviti ovu ribu: sa obale, iz čamca, malim ili velikim vodama. Tako, recimo, ako mušičarite sa obale na otvorenoj vodi, trebaće vam štapovi veličine #10, dok bi najbolji štapovi za štuku za ribolov iz čamca i mjesta obraslim rastinjem bili oni veličine #7 ili #8.
Kanapi za mušičarenje na štuku su posebno prilagođeni za korišćenje većih strimera i zato su teže od običanih plivajućih mušičarskih kanapa. Takođe zbog drilovanja, obavezno stavite ispod kanapa dovoljno bekinga. Čekrci treba da imaju široke i plitke špule. Kod izbora morate voditi računa o veličini čekrka, odnosno uparivanju na klasu mušičarskog kanapa i štapa. Predvezi za mušičarenje na štuku takođe imaju svoje osobenosti jer moraju biti prilagođeni upotrebi velikih strimera. Na tržištu se nalaze veliki broj specijalno dizajniranih predveza za ovu vrstu mušičarenja. Možete ih i sami napraviti u debljini od 0,35 – 0,45mm fluoro-najlona. Umjesto metalnog podveza u svijetu se koriste i deblji fluorokarbonski najloni od preko 0,60mm povezani metalnim cjevčicama. Što se tiče samih strimera na štuku najčešće treba koristi dvije vrste. Prva, strimeri koji svojom bojom i oblikom, oponašaju prirodni plijen i, druga vrsta strimera, strimeri koji ne imitiraju ništa iz prirodnog okruženja.
Štuke u proljećnjem dijelu lagano iz dubina prilaze plićim dijelovima. Tu ih treba u sunčanim razdobljima tražiti. Ukoliko dođe do pada temperature, štuke se povlače u dubinu i gotovo ih je nemoguće uhvatiti jer su nezainteresovane za hranu. Tražite ih na mjestima koja su obrasla vegetacijom jer su odlična kao skrovišta, a rekli smo da štuka napada iz zasjede. Bitan je i smjer i jačina vjetra pa je najbolje birati za ribolov mjesta u zavjetrini, jer je tu voda toplija. Dubina vode je sledeći značajan faktor, a u periodima kod dužih sunčanih intervala, štuke prelaze u najplića mjesta gdje obnavljaju energiju.
Nakon zabacivanja mušice na željeno mjesto, dopustite mušičarskom kanapu da potone ka dnu, do dubine gdje očekujete štuku. Nakon toga počnite povlačiti strimer kratkim što laganim potezima prema sebi. U toku povlačenja zastanite nekoliko sekundi, kako bi strimer u dubini mirovao. U čistoj vodi se često primjećuje štuka koja lagano prati mamac, ali ga ne napada. U tom slučaju pustite mamac da miruje malo duži period, a onda naglo povucite u stranu i napad neće izostati. Dešava se, da nekada štuka radije pokupi „mrtav” mamac sa dna, nego prilikom povlačenja. Zato lagano i sa osjećajem, koristeći što više tehnika i naravno nagomilavanjem znanja. Iako danas na internetu ima ogromne količine literature za mušičarenje na štuku, ono se, ipak, najbolje uči na vodi, uostalom kao i svaka druga mušičarska ili ribolovačka tehnika.
S.B.M.

---